top of page

Crijevni mikrobiom: Ključ za očuvanje zdravlja


Svaki čovjek je koloniziran jedinstvenom mikrobiotom i posjeduje jedinstveni mikrobiom, kao naš otisak prsta.


Naše tijelo je dom nečega mnogo većeg od nas samih – dom je kompleksnog ekosistema mikroba koji naseljavaju naš probavni trakt. Crijevni mikrobiom, kako ga nazivamo, nije samo skup bakterija, već čitav svijet unutar nas koji igra ključnu ulogu u našem zdravlju i blagostanju.


Mikrobiota sadrži približno 30 puta više gena nego ljudski genom. Stoga ne čudi da se zahvaljujući svojoj ogromnoj metaboličkoj snazi može smatrati neovisnim organom.


Ovaj nevidljivi svijet mikroorganizama sastavljen je od bilijun bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba, a funkcionira kao vlastiti ekosistem, potičući tako ne samo na našu probavu već i imuni sistem, mentalno zdravlje, tjelesnu težinu, pa čak i na naše raspoloženje.


Istraživanja su pokazala da sastav i raznolikost našeg mikrobioma ima značajan utjecaj na naše zdravlje. Disbalans u crijevnom mikrobiomu može biti povezan s različitim zdravstvenim stanjima kao što su debljina, dijabetes, alergije, pa čak i mentalni poremećaji poput depresije i anksioznosti.


"Naša prehrana, način života, uzimanje antibiotika i mnogi drugi faktori mogu uticati na balans  mikrobioma. Važno je uspostaviti ravnotežu korisnih bakterija kako bismo održali zdravlje."


Stručnjaci preporučuju  prehranu bogatu vlaknima, fermentirane proizvode poput jogurta, ali i redovne provjere i konzultacije s liječnikom kako bi se održala ravnoteža našeg mikrobioma.


Briga o našem crijevnom mikrobiomu nije samo modni trend, već ključ za očuvanje našeg cjelokupnog zdravlja i blagostanja.


Kako očuvati ravnotežu crijevnog mikrobima


Prehrana je jedan od ključnih faktora koji može značajno utjecati na stabilnost mikroorganizama unutar mikrobioma.


Fermentirani proizvodi – jogurt, kefir, kiseli kupus bogati su probiotskim bakterijama koje su ključne za održavanje zdravlja mikrobioma. Ove dobre bakterije, koda se unose putem hrane, stižu u crijeva i pomažu u uspostavljanju i održavanju balansa između dobrih i loših bakterija.

Vlakna igraju važnu ulogu kao hrana dobrim bakterijama u crijevima.

Povrće, voće, integralne žitarice – ove biljnje namirnice ne probavljaju se u gornjem dijelu debelog crijeva, već u dolaze u debelo crijevo gdje ih fermenitiraju dobre bakterije.Ovaj proces proizvodi korisne supstance poput kratkoročnih masnih kiselina koje hrane stanice crijevne sluznice i podržavaju zdravlje crijeva.


Raznovrsna prehrana vrlo je bitna kako biste osigurali raznolikost bakterija u crijevu i time potaknuli raznolikost mikrobioma.


Izbjegavanje neopravdanog uzimanja antibiotika. Koristite antibiotik samo kada su zaista potrebni i po preporuci liječnika. Neoprezno uzimanje antibiotika može narušiti ravnotežu mikrobioma.

Šteta od određenih vrsta antibiotika može trajati mjesecima, pa i godinama.

Najnovija istraživanja otkrivaju da određene vrste antibiotika potiskuju neke vrste uobičajenih bakterija u crijevima koje proizvode kratkolančane masne kiseline zvane butirati – koje se  prepoznaju kao ključ zdravlja debelog crijeva. Butirat inhibira upalu, djeluje kao snažan zaštitni antioksidans i pomaže u prevenciji maligne alteracije. Kada bakterije prestanu proizvoditi butirat, mogu se javiti probavne smetnje kao disbioza, infekcije, upalne bolesti crijeva itd.


Redovita fizička aktivnost može imati pozitivan utjecaj na raznolikost mikrobioma i održavanje zdrave crijevne flore.


Smanjenje stresa – visok nivo stresa može imati negativan utjecaj na mikrobiom.

Narušene harmonije crijevnih bakterija može doći do poremećaja u proizvodnji neurotransmitera i hormona. Poremećaji crijevne mikrobiote mogu biti povezani s brojnim psihološkim i neurološkim bolestima uključujući bolesti povezane sa stresom, sindrom iritabilnog crijeva, depresiju, anksiozne poremećaje, autizam, dijabetes tip 2, Parkinsonovu te Alzheimerovu bolest.

Zapamtite, intestinalni mikrobiom nije samo skup mikroorganizama koji žive u našim crijevima - to je vitalan sistem koji utiče na naše zdravlje na mnoge načine. Briga o mikrobiomu može imati dalekosežne pozitivne efekte na naše zdravlje.


Kako nas štite naša crijeva


Crijeva štite trostruko.


Dužinom od 6-8 m i površinom od približno 40 m², crijevo čini jedno od najvećih poveznica tijela s vanjskim svijetom. Uz mnoge druge zadaće (stručnjak za imunološki sustav, opskrbljivač energijom, proizvođač hormona i „drugi mozak“), primarno ispunjava i važnu funkciju barijere. Crijeva osiguravaju apsorpciju vitalnih hranjivih tvari iz hrane, štite od ulaska neželjenih zagađivača i patogena u tijelo. 


Kako bi moglo ispuniti svoju funkciju barijere, crijevo je opremljeno s ukupno tri razine zaštite:

  1. Crijevna flora (crijevna mikrobiota) - sastoji se od 10 bilijuna korisnih bakterija koje obavljaju razne zdravstvene funkcije.

  2. Crijevna sluznica - jednoslojna je epitelnih stanica prekrivenih debelim slojem sluzi (sluznice)

  3. Imunološki sustav povezan s crijevima - oko 80% aktivnih imunoloških stanica nalazi se u crijevima, što ga čini najvećim imunološkim organom.


Dva vrlo važna organa za naše zdravlje i imunološku obranu imaju vrlo blizak odnos jedan s drugim. Tko zna, možda se dva moćna organa susreću češće nego što mislimo za intiman „tete-a-tete“ i razmjenjuju bakterije i masne kiseline. Kao rezultat toga, konvencionalna medicina također je prepoznala da najjači imunološki toksini nisu slezena, timus ili limfni čvorovi, već crijeva sa svojim posebno moćnim mikrobiomom! - Ehlers

   

VAŽNO JE NAGLASITI

Drugi mogući put komunikacije je da bakterijski produkti iz crijevne sluznice krvlju dospijevaju u pluća. 


Sada je dokazano da crijevni mikrobiom utječe na sastav plućnog mikrobioma: s jedne strane izravnom kolonizacijom, a s druge strane otpuštanjem SCFA, kratkih masnih kiselina. SCFA također ima protuupalni učinak.

Briga i ulaganje u crijevni mikrobiom je ulaganje u svoje zdravlje i blagostanje.


Koja analiza nam pokazuje stanje našeg crijevnog mikrobioma?


Analiza Crijevni mikrobiom.


Analiza crijevnog mikrobioma pruža uvid u raznolikost mikroorganizama koji nastanjuju probavni trakt. Ova analiza može obuhvatiti sekvenciranje DNK uzoraka PCR metodom kako bi se identificirali mikrobi koji se nalaze u crijevima. Kroz analizu, mogu se dobiti podaci o vrstama bakterija, gljivica, virusa i drugih mikroba koji žive u crijevima.


Ova vrsta analize može pružiti informacije o raznolikosti mikroba u crijevima (poznatoj kao mikrobiomska raznolikost), omjerima različitih vrsta mikroorganizama, kao i njihovim funkcionalnim kapacitetima. Osim toga, može se dobiti uvid u mikrobnu ravnotežu i moguće disbalanse, koji mogu biti povezani s određenim zdravstvenim stanjima.


Za razliku od konvencijonalne dijagnostike koja može idenficirati samo ograničeni raspon postojećih crijevnih bakterija, nudimo molekularno genetičku analizu cjelokupne bakterijske crijevne mikrobiote. Rezultati se dobivaju kao kvantitativni prikaz kako bi se bolje i lakše pratilo početno stanje analiziranog crijevnog mikrobioma i kontrolnih analiza nakon primjene probiotika, prebiotika, promjenom prehrambenih navika i životnih navika.


Kako uzeti uzorak stolice za analizu crijevnog mikrobioma?


Uzimanje uzorka stolice je neinvanzivna metoda. Ova metoda je prilično jednostavna i ne zahtjeva invazivne postupke poput uboda ili uzimanja uzoraka direktno iz unutrašnjosti tijela. Potrebno je da u udobnosti svoga doma uzmete uzorak stolice i stavite u adekvatnu posudicu koju dobivate sa test setom. Uobičajeno je da se uzorak uzima iz sredine ili različitih dijelova stolice kako bi se osigurao reprezentativan uzorak. Uzorak stolice ne smije biti stariji više od 24 h.

Što dobivamo uvidom u analizu molekularno genetičkog testiranja crijevnog mikrobioma


1.       Uvid u raznolikost koja predstavlja otopornost na neželjenu kolonizaciju.

Postoje tri razine raznolikosti: visoka,umjerena, niska.

2.       Što je veći broj različitih bakterija eko sustav je stabilniji uvid dobivamo prikazom distribucije bakterijskih vrsta unutar crijevnog mikrobioma. Visoka razina stabilnosti osigurava stabilnost i suživot bakterija.

3.       Kakve su naše prehrambene navike, pokazuje nam analiza bakterija na enterotip

4.       Kako naše bakterije troše hranjive tvari na to pitanje odgovor moramo potražiti u Bakterijskim metaboličkim aktivnostima

5.       Zašto je važno održavati stabilni crijevni mikrobiom? Svaka bakterija utječe na jedan od procesa unutar tijela:

 6.       Koji su naši zdravstveni rizici povezani s mikrobiotom?

7.       Analizu probavnih ostataka, žučne kiseline, pankreasne elastaze

8.       Analiza na ɑ-1-AT, kalprotektin, sIgA, zonulin

9.       Analizu na parazite koja uključuje mikološku i imunološku analizu na parazite.






Comments


bottom of page