FODMAP - Prehrana za sindrom iritabilnog kolona
FODMAP-ovi se prirodno nalaze u mnogim namirnicama.
Što FODMAP znači?
Kratica FODMAP označava: Fermentable, Oligosachharides (npr. fruktani i galaktani), disaharidi (npr.Laktoza), Monosaharidi (npr. Fruktoza) i polioli (npr. Sorbitol, maltitol, ksilitol). Ukratko, to znači da postoje određeni spojevi šećera i alkohola koji se nalaze u hrani.
Hrana koja sadrži FODMAP-ove koje crijevne bakterije fermentiraju, stvaraju metaboličke proizvode poput plinova. Oni nisu štetni, ali mogu izazvati neugodu kod osjetljivih ljudi. Pacijenti koji pate od iritabilnog crijeva dodatno su opterećeni time što su njihova crijeva vrlo osjetljiva. Posljedice mogu dovesti do proljeva, boli ili nadimanja. Takav stresni okidač može se umanjiti privremenom dijetom koja ima niski udio FODMAP-a.
Koji FODMAP-ovi uzrokuju neugodne simptome, razlikuju se od osobe do osobe. Isto tako osjetljivost na FODMAP-ove može varirati od osobe do osobe.
Kako djeluje FODMAP dijeta?
Dijeta sa niskim udjelom FODMAP-a može pomoći u smanjenju simptoma iritabilnog crijeva. Privremenim prilagođavanjem prehrane izostavlja se hrana koja često uzrokuje probavne probleme zbog visokog sadržaja FODMAP-a. U početku, u prehrani treba izbjegavati svu hranu bogatu FODMAP-om. Postoje korisni popisi FODMAP-a koji pokazuju namirnice s visokom udjelom FODMAP-a odnosno niskim udjelom FODMAP-a. U nastavku slijedi popis u kojem je hrana razvrstana po FODMAP skupinama i tablica s popisom namirnica s niskim i visokim udjelom FODMAP-a.
Koliko dugo trebam ići na FODMAP dijetu?
LOW FODMAP dijete treba se strogo pridržavati samo dok se simptomi ne poboljšaju. Međutim, LOW FODMAP dijete treba se strogo pridržavati samo dok se simptomi ne poboljšaju. Međutim, razdoblje je vremenski ograničeno do 6-8 tjedana. Tada biste trebali postupno unositi u povećavajućim količinama hranu sa specifičnim FODMAP-om (npr. laktozom). Ovo se treba upotrijebiti za ispitivanje individualne podnošljivosti . Ovako treba postupiti sa svim ostalim FODMAP skupinama.
Tri faze FODMAP prehrane:
Faza eliminacije: Ovdje se hrana bogata FODMAP-om u potpunosti eliminira s jelovnika u periodu od 6 do 8 tjedana. Cilj je smiriti crijeva i smanjiti nelagodne simptome.
Faza ponovnog uvođenja: Ovdje se pojedinačna hrana ili FODMAP-ovi ponovno pažljivo testiraju na njihovu podnošljivost. Na taj se način mogu pronaći pojedinačni pragovi tolerancije.
Dugoročno pronađite individualnu prehranu: Ovdje bi osoba trebala pronaći individualnu prehranu na temelju faze ponovnog uvođenja. S tim saznanjima bi se osoba trebala osjećati ugodno i jesti što je više moguće raznoliko i uravnoteženo. FODMAP-ove, koji se dokazano ne podnose dobro, treba izbjegavati.
Dijeta sa niskim FODMAP-om govori o svjesnoj kontroli količine FODMAP-a. U idealnom slučaju, to se radi u suradnji s nutricionistom. Koncept FODMAP ne može izliječiti iritabilni kolon, ali dijeta može uvelike povećati kvalitetu života. Oboljeli ljudi mogu to koristiti kako bi saznali koja hrana uzrokuje simptome kao što su nadimanje i proljev. Ovdje je odlučujući čimbenik osjećaj stjecanja kontrole nad probavnom dinamikom.
FODMAP pozitivno djeluje na crijevnu floru. Stoga, dugoročno treba izbjegavati samo FODMAP-ove, koji se vjerojatno ne podnose dobro i uzrokuju neugodne simptome.
Osim toga, za osjetljive bolesnike sa sindromom iritabilnog crijeva, također je važno pridržavati se općih savjeta o prehrani.
Prilagođena prehrana – prijatelj vaših crijeva
Uravnotežena prehrana koja je individualno prilagođena simptomima može pozitivno utjecati na iritabilno crijevo.
Evo nekoliko općih savjeta koje možete lako usporediti sa svojim prehrambenim navikama primijeniti u svakodnevnom životu:
odvojite vrijeme za jelo
pažljivo i temeljito žvačite hranu
obratite pažnju na vaš osjećaj sitosti - javlja se s vremenskim kašnjenjem!
redoviti obroci i pauze za crijevo/probavu (izbjegavati stalno "grickanje")
pijte dovoljnu količinu vode ili nezaslađenog čaja
konzumirajte piće i hranu sobne temperature umjesto ledene ili prevruće
izbjegavajte začinjenu i masnu hranu
kuhano povrće/voće bolje se podnosi od sirove hrane - posebno navečer
koristite zdravu hranu i izbjegavate prerađene proizvode/aditive
jedite što raznovrsnije i uravnoteženije da biste zadovoljili potrebe za svim važnim hranjivim tvarima
Primjer jelovnika:
* Jelovnik/recepte osmislila Alma Bunić, dipl.ing.univ.spec.nutr.
Recepti:
1.Granola
Sastojci:
• 1 šalica badema
• 1 šalica oraha
• ½ šalice sjemenki bundeve
• ½ sušenog kokosa (listići kokosa)
• ¼ šalice lana
• ¼ šalice suncokretovih sjemenki
• ¼ šalice sezama
• 1 žličica soli
• 1 žličica cimeta
• ½ žličice muškatnog oraščića
• 3 žlice kokosovog ulja
• 2 žlice stevije
• 1 žličica ekstrakta BIO vanilije
1. Zagrijte pećnicu na cca 180 - 190 stupnjeva i pripremite lim za pečenje s papirom za pečenje.
2. U velikoj posudi pomiješajte badem, orahe, sjemenke bundeve, kokos, sjemenke lana, sjemenke suncokreta, sjemenke sezama, sol, cimet i muškatni oraščić.
3. U manjoj zdjelici pomiješajte ulje, steviju i vaniliju.
4. Prelijte preko sjemenki i pomiješajte.
5. Rasporedite ravnomjerno granolu na pripremljeni lim za pečenje.
6. Pecite dok ne porumeni i orasi ne budu tostirani, otprilike 23 min.
7. Pustite da se potpuno ohladi prije spremanja u spremnike koji se mogu zatvoriti.
Za posluživanje: 10 porcija
2. Pileća juha za osjetljiva crijeva
3. Kašica
4. Jaja scramble
5. Curry Qinoa – PILETINA
6. Palačinke od bademovog i kokosovog brašna
7. Smoothie
8. Pečena riba sa povrćem
9. Pečeno povrće i panceta