Zašto biste trebali provjerit stanje vaše crijevne flore?

Koji je njezin značaj i uloga u zdravlju probavnog sustava?

Vaš probavni sustav je jedan od glavnih temelja vašeg zdravlja. Probavni je sustav koji omogućuje apsorpciju hranjivih tvari, pravilno izlučivanje otpadnih tvari i toksina iz organizma i održavanje snažnog imunosnog sustava.

Procjenjuje se da oko 1.500 različitih vrsta mikroorganizama koloniziraju naša crijeva. Većina mikrorganizama ima povoljan učinak na zdravlje. Uglavnom ih smatramo korisnima u prevenciji različitih stanja i bolesti.

Općenito gledano ti mikroorganizmi snažno surađuju s našom fiziologijom, a osobito s našom neurologijom. Zvuči gotovo nezamislivo, ali istraživanja pokazuju da bi mikrobe iz vaših crijeva mogli smatrati zasebnim organom.

Crijevna flora koja živi u nježnim naborima stijenki vaših crijeva, i čini slijedeće:

• Pomaže vam u probavi i apsorpciji hranjivih tvari
• Čini fizičku barijeru koja nas štiti od potencijalnih uzročnika
• Djeluje kao pogon za detoksikaciju
• Snažno utječe na imunosni odgovor
• Proizvodi i oslobađa važne enzime ,vitamine i neurotransmitere
• Pomaže vam izaći nakraj  sa stresom i nesanicom
• Regulira upalne procese u tijelu

Očito je da dobre bakterije u zdravim crijevima nisu bespravni stanari koji uživaju besplatnu hranu i smještaj. Utječu ne samo na rizik od poremećaja u funkcioniranju mozga i duševnih bolesti nego i od raka, astme, alergija na hranu, metaboličkih stanja kao što šećerna bolest i pretilost od autoimunih bolesti zbog izravnog ili neizravnog utjecaja na različite organe i sustave. Jednostavno rečeno, dobre bakterije upravljaju Vašim zdravljem.

Loše ili patogene bakterije mogu prouzročiti specifična stanja  jer ostvaruju interakciju s imunosnim sustavom u crijevima i pritom uzrokuju oslobađanje upalnih molekula i hormona stresa.

Dobre bakterije u crijevima čine suprotno,nastoje smanjite količinu i utjecaj loših bakterija, ali ostvaruju pozitivnu reakciju s imunosnim i endokrinim sustavom. To znači da dobre bakterije mogu isključiti kroničan odgovor imunosnog sustava.

Svaka velika skupina bakterija obuhvaća mnogo različitih sojeva, a svaki  od tih sojeva može imati drugačiji učinak. Na granicu  između loših i dobrih bakterija utječu važni čimbenici poput ukupne raznovrsnosti i njihovog međusobnog omjera. Određeni sojevi mogu pozitivno utjecati na zdravlje, dok u pogrešnom omjeru mogu se pretvoriti u negativce. Primjerice zloglasna bakterija E.coli  stvara vitamin K, ali može i prouzročiti i određene infekcije.

Iako postoje mnogobrojni potencijalni okidači mikrobioma,  dobra vijest je da i dalje imamo moć promijeniti, iscijeliti i hraniti zdravi mikrobiom. Istraživanja pokazuju da za rehabilitaciju disfunkcionalnog ili slabije funkcionalnog mikrobioma potrebno se pridržavati prehrambenih protokola. Vaša rehabilitacija uvelike će ovisiti o trenutačnom stanju crijeva i o tome koliko se brzo možete posvetiti uvođenju promjena.

Hrana za mikrobiom
Izvor probiotičkih bakterija u prehrani u najvećem djeluje fermentirana hrana. Vrsta fermentacije koja većinu hrane čini probiotičnom (bogatu blagotvornim baketrijama) naziva se fermentacijom mliječne kiseline.

Evo nekoliko dobrih probiotičkih namirnica:

• Jogurt sa živim kulturama ili kokosov jogurt za ljude koji su osjetljivi na mliječne proizvode ili intolerantni na laktozu
• Kefir ili kokosov kefir blagotvoran za ljude koji su osjetljivi na mliječne proizvode ili intolerantni na laktozu
• Kobucha čaj
• Tempeh
• Kimchi
• Kiseli kupus
• Kiseli krastavci
• Ukiseljeno voće i povrće

Probiotičke vrste
Danas postoji velik broj probiotika koji  se nalazi na tržištu.

Također raste broj različitih kombinacija koje su na raspolaganju. Ljudski mikrobiom čine tisuće različitih vrsta. Ali, neke najvažnije su identificirane i predstavljaju osnovnu skupinu i široko su dostupne, a to su : Lactobacillus plantarum, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus brevis, Bifidobacterium lactis i Bifidobacterium longum.

Pomažu održati cjelovitost crijevne sluznice, uravnotežuju pH- vrijednost tijela, služe kao prirodni antibiotici, antivirotici , pa čak kao i antifungalne tvari, reguliraju imunitet i drže upalu pod nadzorom.

Osim toga probiotičke bakterije obuzdavaju rast i čak ulazak potencijalno patogenih bakterija proizvodeći antimikrobne tvari, bakteriocine. Nadalje, kad te probiotičke bakterije metaboliziraju svoje izvore goriva iz naše hrane, oslobađaju različite hranjive tvari iz hrane koju jedemo, što olakšava apsorpciju. Primjerice povećavaju raspoloživost vitamina A, C i K, ali i vitamina iz B skupine.

Lactobacillus plantarum:
Nalazimo ga u kimchiju, kiselom kupusu te u drugom fermentiranom povrću i jedna je od najblagotvornijih bakterija u našem tijelu.

Dugo preživljava u želucu i obavlja mnoge funkcije koje pomažu regulirati i obuzdavati upalu u crijevima. Pomaže ojačati sluznicu crijeva sprječavajući ulazak potencijalnih uljeza koji bi mogli oštetiti  crijevnu stijenku i  prijeći u krvotok. Njezin najvažniji atribut jest da smanjuje propusnost crijeva. Može brzo probaviti bjelančevine,a to u konačnici utječe na sprječavanje alergije na hranu. Naposljetku, L.plantarum posjeduje nevjerovatnu sposobnost apsorbiranja određenih hranjivih tvari , kao što su mozgu korisne omega 3 masne kiseline, vitamini i antioksidansi.

Lactobacillus acidophillus:
Pomaže imunosnom sustavu održavajući ravnotežu dobrih i loših bakterija. Kod žena pomaže obuzdati rast Candide albicans. Pomaže održavati razinu kolesterola. U tankom crijevu proizvodi mnoge blagotvorne tvari koje se bore protiv patogenih mikroba, uključujući acidolfin, acidolin, bakteriokcin i laktocidin. Proizvodi i laktazu, potrebnu za probavljanje mlijeka , te vitamin K.

Lactobacillus brevis:
Kiseli kupus i kiseli krastavci mnoge dobrobiti duguju ovoj bakteriji koja poboljšava funkcioniranje staničnog imuniteta, pa čak i aktivnost citotoksičnih T-limfocita. Djelotvorna je u liječenju bakterijskih vaginoza.

Bifidobacterium lactis (B.animalis):

Fermentirani proizvodi poput jogurta  je sadrže, za koju je dokumentirano da snažan učinak na sprječavanje probavnih tegova i jačanje imuniteta. Poznato je da je korisna u uništavanju patogena iz hrane, kao što je salmonela koja uzrokuje proljeve.

Bifidobacterium longum:

Ovo je jedna od 32 vrste koja pripadaju skupini bifidobakterija, ali prva kolonizira naše tijelo prilikom rođenja. Povezana je s poboljšavanjem tolerancije na laktozu, sprječavanjem proljeva, alergija na hranu i razmnožavanja patogena. Posjeduje antioksidacijska svojstva, a i sposobnost čišćenja od slobodnih radikala.

Literatura:
 Perlmutter David i Loberg Kristin, Zdrava probava-Zdrav mozak, Zagreb, 2018.